Pravo javnosti da zna, temeljno je načelo demokratskih prosvijećenih društava koja na pravovremenim, transparentnim i tačnim informacijama organa javne vlasti afirmišu kritički korektiv građanina kao neprikosnovenog arbitra kontrole vlasti i unapređenja demokratskih procesa. Slobodan pristup informacijama u posjedu organa javne vlasti dug je i zahtjevan evolutivni proces, koji umnogome zavisi od političke i demokratske kulture u kojoj je otvorenost rada treba da bude vrhovni cilj demokratije kojim se legitimišu prava i obaveze izabranih nosioca vlasti. Samo društva u kojima kultura javnosti porazi predpolitičku tajnost i selektivnost pristupa informacijama garantuju vrijednosni evropski sistem na kome je napredno čovječanstvo utemeljeno. Normativni i praktični razvoj slobodnog pristupa informacijama u Crnoj Gori prolazi kroz razne izazove, među kojima se izdavajaju, kako zloupotreba prava na pristup informacijama, tako i nedozvoljeno ćutanje i nedostatak proaktivnog ovog instituta javne administracije.
Dalja faza razvoja ovog prava zahtijeva usavršavanje i primjenu evropske pravne regulative i na njoj najbolje komparativne prakse gdje je sloboda pristupa informacijama pravilo, a svaki izuzetak shodan demokratskim i jasno utvrđenim standardima i garancijama slobode pristupa javnim informacijama kao izuzetno značajnog ljudskog prava.
Članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Muhamed Gjokaj i Zoran Vujičić boraviće od 18-22. septembra u radnoj posjeti Briselu, tj. ključnim institucijama za zaštitu ličnih podataka. Tokom petodnevne posjete kroz intezivnu razmjenu informacija i praksi na visokom nivou, članovi Savjeta imaće priliku da razgovaraju sa ekspertima iz oblasti zaštite ličnih podataka.
Tokom radnog boravka članovi Savjeta posjetiće Evropski Bord za zaštitu podataka, Generalni direktorat za pravosuđe i Evropski parlament, kojom prilikom će se upoznati sa najnovijim informacijama u oblasti zaštite podataka, te sa konkretnim pravnim, institucionalnim i metodološkim pitanjima.
Tokom sesije ovog odbora razmijeniće se iskustva sa drugim državama Zapadnog Balkana, te podijeliti mišljenja i stavovi o zajedničkim izazovima i pristupima.
U periodu od 11-14 septembra 2023.godine u posjeti Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama boravili su predstavnici Ureda Povjerenika Republike Hrvatske dr. sc. Zorana Pičuljana Povjerenik i mr. sc Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama. Prilikom posjete predstavnici dvije institucija razmijenili su mišljenja o komparativnim iskustvima, normi i praksi u oblasti slobodnom pristupu informacijama te u tom duhu apostrofirali izazove u radu kao što su veliki broj podnijetih žalbi i veliki novčani troškovi u upravnom sporu.
Ovom prilikom posebno je naglašena briga primjene u praksi normativnih rješenja u kontekstu zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, što je kako je istaknuto, opterećuje rad institucija te kao takav narušava izvornost duha, principa i načela Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Zajednički je uočeno da moguća rješenja ovog pitanja trabe tražiti kroz najbolja evropska iskustva, prakse, uz očuvanja izvornosti principa tj prava javnosti da zna.
Delegacija Hrvatske tokom boravka sa predstavncima AZLPSPI posjetila je Upravni sud Crne Gore kojom prilikom su upoznati sa prilivom velikog broja tužbi zbog ćutanja uprave što otežava rad administracije. Takodje i ovom prilikom je istaknuta zlupotreba prava koji je kao institut prepoznat u pravnim sistemima Republike Hrvatske, Slovenije, Portugala i Irske, a te bi isti trebao da bude inkorporiran u zakonodavni okvir Crne Gore.
Tokom posjete dogovoreni su modeli buduće saradnje kao zajedničko učešće u mogućim projektima koji bi bili od strane EU ilii drugih međunarodnih organizacija.
Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na sjednici održanoj 08.08.2023. godine na predlog direktora Agencije, a shodno Članu 20 Statuta Agencije, jednoglasno je donio odluku o imenovanju Zorana Boškovića za pomoćnika direktora Agencije.
Na Javnom konkursu za imenovanje pomoćnika direktora, koji je raspisan 10.07.2023. godine, konkurisalo je pet kandidata, od kojih uvidom u traženu dokumentaciju četiri nijesu ispunili uslove predviđene Javnim konkursom.
Savjet Agencije konstatovao je da imenovani kandidat Zoran Bošković, magistar političkih nauka, posjeduje višegodišnje radno iskustvo na poslovima rukovođenja, te da će shodno istom, kao i iskustvu na poslovima inspektora u Upravi za inspekcijske poslove, biti od značaja za profesionalno i odgovorno obavljanje poslova u nadležnostima pomoćnika direktora Agencije, te je imajući u vidu rečeno Savjet Agencije usvojio predlog direktora Agencije za njegovo imenovanje na mjesto pomoćnika direktora Agencije.
Iako primjena vještačke inteligencije (AI) obećava brojne prednosti za društvo, postoji sve veća zabrinutost javnosti zbog efekata njenog razvoja i uticaja na ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava.
Savjet Evrope, kao međunarodna organizacija sa jedinstvenim mandatom da kreira pravne standarde o ljudskim pravima, pokreće razvijanje pravila prilagođenih izazovima na koje nailazi, uključujući (Okvirnu) Konvenciju o vještačkoj inteligenciji.
Ovaj dokument sadrži pregled dosadašnjeg ili planiranog rada od strane međuvladinih komiteta i drugih subjekata Savjeta Evrope u oblasti vještačke inteligencije.
